Oporba kaže da trajna legalizacija pogoduje daljnjoj bespravnoj gradnji, stigao Bačićev odgovor

"Učinit ćemo sve da se takvi objekti (izgrađeni bespravno nakon 21. lipnja 2011.) uklone i da se pošalje jasna poruka o sprječavanju bespravne gradnje", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavljajući Konačni prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojim se ukida rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata do 21. lipnja 2011. godine.

Time je otklonio tezu oporbe da se ukidanjem roka, odnosno trajnom legalizacijom pogoduje daljnjoj bespravnoj gradnji. 

"Oni koji nelegalno grade danas nam prodaju priču o domoljublju, imamo tu jednog pjevača, izbornika reprezentacije, no to nije domoljublje, to je neodgovornost prema vlastitoj zemlji. Do kada će se tolerirati nelegalna gradnja? Kada će se uvesti stroge kazne i bespravnu gradnju tretirati kao kaznenu odgovornost", upitala je SDP-ova Ivana Marković. 

IDS-ov Dalibor Paus pita se rješava li se ovim prijedlogom javni ili nečiji konkretan problem. Ministar poručuje da predloženi zakon ne prepoznaje izuzetke u smislu bespravnih graditelja. "Ovaj zakon je tako koncipiran da ne prepoznaje investitora nego prostor kojega štiti. Propisali smo rigoroznije mjere gdje se više uopće niti ne može legalizirati i želimo jasno poručiti da nema legalizacije niti jednog bespravnog objekta građenog nakon 21. lipnja 2011.", opetovao je Bačić. 

Bačić najavljuje definiranje bespravne gradnje kao kaznenog djela, oporba protiv ukidanja roka

Najavio je i skorašnje izmjene Kaznenog zakona kojim će se bespravna gradnja definirati kao kazneno djelo. 

Od 902.000 ukupno podnesenih zahtjeva za legalizaciju do roka 2018. godine, riješeno ih je 822.000, naveo je ministar.  "Dakle, ostao je još značajan broj takvih objekata koji ne mogu više biti u pravnom prometu, građani ne mogu ništa s njima. Izlazimo u susret našim sugrađanima koji možda nisu imali sredstava za legalizaciju ili su takve objekte kasnije naslijedili", rekao je odgovarajući oporbi koja ne podržava ukidanje roka za legalizaciju. 

Ako već omogućujemo legalizaciju, onda za to treba postojati rok, poručuju iz Kluba SDP-a, iz kojeg se zalažu da rok bude 10 godina. "Trajna legalizacija je moralno upitna prema svima onima koji poštuju zakone. U redu, neka se otvori još jedan ciklus legalizacije zbog dijela građana koji nisu krivi što im objekti nisu legalizirani, koji nisu svjesno kršili zakon nego su u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa zapeli u sustavu, no zbog nedostatka rokova i jače kontrole ovaj prijedlog se ne može podržati", ustvrdila je Jasenka Auguštan Pentek uime Kluba SDP-a.  

Oporbeni zastupnici smatraju da treba precizirati i način dokazivanja stanja iz 2011. jer snimke iz zraka ne mogu precizno razlikovati kasnije nadogradnje. 

Boži Petrovu (Most) nije jasno kako HDZ sada inzistira na ukidanju roka kada su, istaknuo je, ranijih godina prilikom donošenja istog zakona "zdušno navijali" da rok treba postojati. Šalje li država ovime poruku uvođenja reda ili podržavanja nereda, pita se. Ne vodi se ovdje rasprava treba li pomoći ljudima koji imaju stare, naslijeđene životne slučajeve, naravno da treba, ali je pitanje kako se to radi, ustvrdio je.

Upozorio je i na problem nedostatka građevinskih inspektora zbog čega se, kaže, upravo dio njihovih ovlasti prebacio na komunalne redare. "Pogledajte europsku praksu i kako su završile države koje su ukinule rokove. Ovakav Zakon u kojem je rok otvoren, provedba mutna, a odgovornost razvodnjena, mi ne možemo podržati", kazao je. 

Bačić je rekao kako se pokazalo da rokovi koji su postavljani nisu rezultirali prijavama građana. "Pod pritiskom postavljenog roka podnosili su se nepotpuni zahtjevi pa je bilo i malverzacija, što se više ne smije događati. Uvjeren sam da će se bespravnoj gradnji s novim rigoroznijim mjerama i zakonima stati na kraj", rekao je. 

Istaknuo je i da će sada cijeli postupak ozakonjenja biti digitaliziran - zahtjevi će se podnositi putem Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU), a ono što je ključno, naglasio je, legalizacija više neće biti moguća bez predaje potpune dokumentacije. Što se tiče nadzora, uvodi se novi modul u informacijskom sustavu, platforma e-Prostorna inspekcija. 

Oporba: Odgovornost za bespravnu gradnju i na državi

Anka Mrak Taritaš (GLAS) i Anteo Milos (IDS) poručili su da je odgovornost za bespravnu gradnju i na državi, s čime se ministar složio, ali je dodao kako mu je razumljivo da državi nije bilo jednostavno samo tako srušiti preko 900 tisuća objekata koji su postali nečiji domovi. Na opasku SDP-ovih zastupnika da se i dalje omogućuje legalizacija na izvangrađevinskom području, šumskom i poljoprivrednom zemljištu, ministar je kazao da je to rješenje iz vremena SDP-ove vlade.

"Ne znam zašto tada niste skočili i rekli da se neće legalizirati na takvim zemljištima. Predbacujete mi ono što sam i ja naslijedio, ovo je kompromis između nečega što se godinama taložilo i odluke da se to sve ukloni", rekao je. 

Kako je naveo, izmjenama se zabranjuje legalizacija gradnje na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru i području koje je pod zaštitom UNESCO-a. 

HDZ: Nije potrebno nametati vremenski pritisak

Građani koji žele ozakoniti svoje objekte kroz novo zakonsko rješenje morat će podmiriti i naknadu za bespravnu gradnju, odnosno njeno ozakonjenje koja će, s obzirom na protek vremena od 2012.godine, biti veća. Visina te naknade odredit će se prema kriterijima poput veličine, lokacije i namjene nezakonito izgrađenog objekta i propisat će se posebnom uredbom. Do sada je, naveo je, naplaćeno kao naknada za zadržavanje zgrada u prostoru oko 350 milijuna eura. 

Mrak Taritaš navela je ugostiteljsku djelatnost kao jednog od pokretača bespravne gradnje. ''Imamo puno primjera gdje su ljudi podnijeli zahtjev za legalizaciju nakon lipnja 2011., dakle znaju da ju ne mogu dobiti, ali netko drži u ladici taj predmet, a oni imaju rješenje za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti'', rekla je.

Vladajući su zakonsko rješenje pozdravili. HDZ-ov Tomislav Klarić stava je da nije potrebno građanima nametati vremenski pritisak za legalizaciju, već će to učiniti kada skupe dovoljno sredstava i svu potrebnu dokumentaciju. Nakon legalizacije, građani će moći svoj objekte privesti svrsi, rekao je. HNS-ov Predrag Štromar vidi predloženi zakon kao alat koji će povećati pravnu sigurnost, pojednostaviti postupke te dovršiti procese ranije započete legalizacije tamo gdje je to moguće. 

DP-ov Tomislav Josić predlaže modele pomoći građanima koji nisu u mogućnosti prikupiti svu dokumentaciju za legalizaciju. ''Bilo kroz subvencioniranje troškova dokumentacije, bilo kroz savjetodavnu podršku građanima. Pozdravljamo i digitalizaciju sustava kroz e-dozvole, ali moramo osigurati da ona ne postane barijera za starije građane'', rekao je.